[ Generalna ] 02 Februar, 2014 03:26
Generacije rodjene 60 tih i 70 tih godina imale su mirno, srećno i skromno detinjstvo...Lepa priroda, čist vazduh,godišnja doba kakva treba da budu..sve je "prštilo" od dečjih igara...pravile se drvene puške, strele...kotrljalo niz ulicu na dasci sa onim kuglagerima, od blata oni topovi...igrao se fudbal, onako stave se po dva kamena kao golići...a tek onaj karabit kada grune...trčalo se po prašini, išli smo bosi...nisu nam smetala ni izguljena kolena, padalo se prašina se odmah otresla i trk nazad u igru...a klikeri...to nema ko nije radio..klikeralo se u školi,na ulici...u dvorištu...igrao se onaj lastiš,,(tako se zvao čini mi se)...
I još dosta toga...godine učinile svoje i zaboravilo se....bioskopi radili..restorani sa muzikom..da ne kažem kafane, gledali smo Kockicu, divili se Ljubiši i Bati...a tek Otpisani..centar beše prazan u to doba...filmovi tipa Brus Li punili su dvoranu 
[ Generalna ] 02 Februar, 2014 03:20
Teško je gledati mladu majku..ženu..kako se sama bori kroz život...kako razmišlja šta će da skuva i dok To što sprema...poneka suza upadne u posudu..nije to zbog začina već teškog života, razočarenja, lošeg ophodjenja....ipak osećaj nezaštićenosti čini Vas ranjivim...
Ove okolnosti traže jaku ličnost i veru ka pozitivnom razmišljanju i jednoj borbi za opstanak..Svim ženama nezaštićenim skidam kapu na borbi da opstanu u ovim surovim ekonomskim prilikama.
[ Generalna ] 02 Februar, 2014 02:48

Dok se lično u nešto ne uverite, ne možete doneti pravilan stav...naime To lično uverenje pomoglo je i Mihajlu Latasu da bude svetla tačka u životu Bosne za tih 7 godina koliko je tamo boravio.

Kao subaša dobro je prostudirao očajne prilike života naroda i koliki je bio bes i nesitost aga i begova...Uspeo je kasnije da ublaži nedaće naroda, kazni nasilnike i pomogne sirotinju.Njegova glavna zasluga je što je kuluk zamenio "hakom" tj. trećine prinosa zemlje koju je "raja" obradjivala...Ušao je u Bosnu 1850 godine i zaveo red i mir i uveo važne reforme. 

[ Generalna ] 02 Februar, 2014 02:38

...takvih godina bilo je često.U gladnim godinama narod se hranio korenjem, resom drveća, korom crijemušom.U tim sušnim godinama brdski potoci presuše i ljudi su bili primorani da silaze do Une i Sane da melju žito.Za krompir se veoma kasno saznalo u Krupskom srezu..mnogo su se trošile misirače...a glavno žito beše pšenica, pa zob i ječam..duvan je sadjen ali je spahiji davan "hak".

Hrana na selu beše gotovo ista, svaki dan se mesio hleb i bio je glavna hrana...kad neko gleda sa strane rekao bi da se nigde nije više mesio hleb nego u ovom delu Bosanske Krajine.... 

[ Generalna ] 02 Februar, 2014 02:30

U Krupskoj nahiji je bilo 12 sveštenika ali nisu bili "teški" narodu jer su se zadovoljavali onim šta im narod dobrovoljno Da.Oni su obradjivali zemlju i gajili stoku kao ostali seljaci.Neškolovani stari sveštenici su se koristili ranijim iskustvima čitavih generacija...davali su savete narodu.

Crkvene knjige bile su retkost i bile su čuvane u naročitom kovčegu.Kad sveštenik umre, Vladici pripadaju njegove crkvene knjige....